Zakonodavci u Kaliforniji doneli su odluku koja pruža olakšanje globalnoj zajednici programera i ljubitelja otvorenog koda (Open Source). Zakonodavno telo ove američke savezne države jednoglasno je usvojilo Dopunu zakona AB 1856 (Assembly Bill 1856), čime su operativni sistemi otvorenog koda, uključujući Linux i BSD distribucije, zvanično izuzeti iz predstojećeg Zakona o digitalnoj verifikaciji starosti (Digital Age Assurance Act). Izmena zakona, koja je u Senatu Kalifornije prošla glasanjem 39–0 i potom potvrdno prihvaćena u Skupštini (Assembly), stavlja tačku na višemesečnu pravnu nesigurnost. Da amandman nije usvojen, open-source projekti poput Debian-a, Ubuntu-a, Fedora-e, Arch Linux-a, pa i privatnosti okrenutog GrapheneOS-a, bili bi primorani da u proces instalacije i kreiranja korisničkih naloga ugrade mehanizme za prikupljanje i verifikaciju starosnih podataka korisnika — što je tehnički i filozofski neizvodljivo za decentralizovane i besplatne operativne sisteme. Pozadina zakona: Odakle je potekla pretnja po Linux? Kalifornijski Digital Age Assurance Act (originalno usvojen u oktobru 2025. godine pod pokroviteljstvom poslanice Bafi Viks / Buffy Wicks) formulisan je sa ciljem zaštite maloletnika na internetu. Zakon predviđa obavezu da operativni sistemi i prodavnice aplikacija identifikuju starost korisnika prilikom podešavanja uređaja i te podatke u obliku digitalnog signala prosleđuju aplikacijama i internet servisima. Međutim, prvobitna definicija „pružaoca operativnog sistema” obuhvatala je sve platforme neselektivno. Za komercijalne gigante poput Microsoft-a (Windows), Apple-a (macOS, iOS) i Google-a (Android), ovo predstavlja implementaciju novih API interfejsa unutar njihovih zatvorenih ekosistema. Za Linux distribucije, koje razvijaju neprofitne fondacije, volonteri i nezavisne zajednice širom sveta, takav zahtev je predstavljao egzistencijalnu pretnju. Problem sa open-source modelom: Linux distribucije ne zahtijevaju centralizovane korisničke naloge niti prate identitet svojih korisnika. Primoravanje projekata poput Debian-a ili Arch Linux-a da sakupljaju lične podatke poništilo bi osnovne mehanizme zaštite privatnosti i stvorilo pravnu odgovornost koju volonterske organizacije finansijski i logistički ne mogu da podnesu. Šta tačno donosi dopuna AB 1856? Dopuna zakona AB 1856 uvodi tri ključna izuzeća koja štite ekosistem slobodnog softvera: 1. Izuzeće na osnovu slobodnih licenci (GPL, MIT, BSD, Apache) Nova definicija „pružaoca operativnog sistema” eksplicitno isključuje svako pravno ili fizičko lice koje distribuira operativni sistem ili aplikaciju pod licencama koje primaocu dozvoljavaju kopiranje, redistribuciju i modifikaciju softvera. Ovakva formulacija obuhvata sve vodeće licencne modele otvorenog koda: GPL (GNU General Public License) – osnova Linux jezgra i mnogih GNU alata. MIT i BSD licenca – dominantne u svetovima slobodnih komponenata i BSD operativnih sistema. Apache License 2.0 – česta u enterprise i mobilnim open-source projektima. Zahvaljujući ovom pravnom mehanizmu, distribucije kao što su Debian, Fedora, Ubuntu, Arch Linux, Linux Mint i kompletan BSD ekosistem u potpunosti izlaze iz okvira primene zakona. 2. Zaštita paketnih menadžera i repozitorijuma Zakonodavci su uvideli i problem na nivou distribucije softverskih paketa. Klasični menadžeri paketa (poput apt, pacman, dnf ili zypper) distribuiraju biblioteke i sistemske zavisnosti koje nisu samostalne aplikacije u komercijalnom smislu. AB 1856 iz definicije aplikacije isključuje softverske komponente koje se krajnjim korisnicima ne nude kao samostalni izvršni fajlovi putem obuhvaćenih prodavnica aplikacija (covered application stores). Time su sistemski repozitorijumi Linux distribucija ostali netaknuti. 3. Izuzeće za ekstenzije i dodatke Treće izuzeće se odnosi na prodavnice i repozitorijume koji distribuiraju ekstenzije ili dodatke koji funkcionišu isključivo unutar matične aplikacije (npr. ekstenzije za veb-pregledače poput Firefox-a ili Chromium-a). Ispravka apsurdnih pravnih definicija i sprečavanje zloupotrebe Pored izuzeća za open-source, dopuna AB 1856 rešava i nekoliko ozbiljnih pravno-tehničkih nedostataka iz originalnog teksta zakona: Uklanjanje sporne definicije „korisnika”: U prvobitnom tekstu zakona, korisnik je bio definisan kao „dete koje je primarni korisnik uređaja”. Ta formulacija je tehnički svaku osobu u Kaliforniji klasifikovala kao dete, što bi onemogućilo mehanizam da bilo koga prepozna kao odraslu osobu. Ova greška je sada ispravljena. Zabrana neovlašćenog traženja starosnog signala: Uvedena je nova odredba koja zabranjuje bilo kom subjektu da zahteva starosni signal od operativnog sistema ili prodavnice aplikacija osim ako to nije izričito naloženo zakonom. Time je sprečeno da komercijalne kompanije koriste ovaj API za opšte praćenje i profilisanje korisnika u marketinške svrhe. „Safe Harbor” zaštita za developere: Platforme i programeri dobijaju pravnu zaštitu u slučaju da dobiju netačan starosni signal od operativnog sistema, čime se eliminiše neopravdana odgovornost kreatora aplikacija. Sivi mehanizmi i otvorena pitanja: Šta biva sa SteamOS-om i GrapheneOS-om? Iako je dopuna zakona donela jasne smernice, pojedine platforme i dalje ostaju u specifičnoj poziciji: ┌──────────────────────────────────────────┐ │ Digital Age Assurance Act │ └────────────────────┬─────────────────────┘ │ ┌──────────────────────────┴──────────────────────────┐ ▼ ▼ ┌───────────────────────┐ ┌───────────────────────┐ │ Puno izuzeće (FOSS) │ │ Obuhvaćeni zakonom │ ├───────────────────────┤ ├───────────────────────┤ │ • Debian, Fedora, Arch│ │ • Windows 11 / macOS │ │ • GrapheneOS │ │ • iOS / Android │ │ • FreeBSD / OpenBSD │ │ • Proprietary OS │ └───────────────────────┘ └───────────────────────┘ ? ┌───────────────────────────────┐ │ Siva zona: Npr. SteamOS │ ├───────────────────────────────┤ │ Otvorene komponente (Arch) + │ │ Vlasnički Steam klijent │ └───────────────────────────────┘ GrapheneOS: Operativni sistem zasnovan na Androidu sa fokusom na privatnost i bezbednost, čiji su developeri ranije najavili da odbijaju implementaciju verifikacije starosti, sada je u potpunosti bezbedan. Budući da se distribuira pod MIT i Apache 2.0 licencama, GrapheneOS ne potpada pod kalifornijski zakon. SteamOS (Valve): Situacija oko Valve-ovog operativnog sistema za Steam Deck i dalje nije u potpunosti razjašnjena. Iako je osnovni sistem baziran na Arch Linux-u (koji je otvorenog koda), Valve distribuira sistemsku sliku integrisanu sa svojim vlasničkim (proprietary) Steam klijentom i prodavnicom igara. Pravni eksperti i dalje analiziraju da li će Valve morati da implementira verifikaciju starosti unutar SteamOS-a ili će se smatrati izuzetim na osnovu Linux osnove. Vremenski okvir i širi uticaj na IT industriju Zakon Digital Age Assurance Act stupa na snagu po sledećem harmonizovanom rasporedu: DatumPrimenjivost1. januar 2027.Obavezna verifikacija starosti pri kreiranju naloga za sve nove uređaje sa komercijalnim OS (Windows, macOS, iOS, Android).1. jul 2027.Obavezna primena mehanizma na već postojeće uređaje koji su podešeni pre 2027. godine. Uspeh ove izmene zakona rezultat je koordinisanog pritiska Linux zajednice, nezavisnih developera i organizacija za zaštitu digitalnih prava, predvođenih fondacijom Electronic Frontier Foundation (EFF). Nakon oštrih reakcija javnosti početkom godine, autorka zakona Bafi Viks prihvatila je argumente stručne javnosti i unela izmene koje sprečavaju narušavanje ekosistema slobodnog softvera. Ovaj potez Kalifornije postavlja izuzetno važan globalni presedan. Kako se zakonski predlozi o verifikaciji starosti i identifikaciji na internetu razmatraju širom SAD-a i u Evropskoj uniji, izuzeće za softver otvorenog koda u Kaliforniji služi kao model kako zakoni o zaštiti maloletnika mogu da se donesu bez ugrožavanja osnovnih principa slobodnog softvera, privatnosti i otvorenog interneta. Predlog zakona AB 1856 sada čeka zvanični potpis guvernera Gevina Njusoma (Gavin Newsom), što se smatra formalnošću s obzirom na to da je originalni zakon potpisao upravo on. Post navigation Berlin pod digitalnom opsadom: Hakerska grupa „Rhysida“ traži 30 bitkoina za ukradene državne podatke Curenje podataka iz kompanije IDScan.net: Više od 153 miliona vozačkih dozvola i ličnih dokumenata na prodaju na mračnom vebu