Sukob na Bliskom istoku i operacija „Epski gnev“ izazvali su nezapamćen potres na tržištu energenata, a Balkan je, zbog svoje zavisnosti od uvoza i tranzitnih ruta, među najteže pogođenim regionima u Evropi. Evo kako se situacija odražava na cene i snabdevanje na Balkanu (stanje na dan 8. mart 2026.): 1. Drastičan skok cena na pumpama Nakon blokade Ormuskog tesnaca i iranskih udara na naftna postrojenja, cena sirove nafte tipa „Brent“ premašila je 140 dolara po barelu. To se direktno prelilo na maloprodajne cene: Srbija: Cena evrodizela je tokom protekle nedelje skočila na preko 260 dinara po litru, dok je benzin dostigao rekordnih 245 dinara. Vlada je uvela hitnu uredbu o ograničenju marži, ali to samo delimično ublažava rast. Hrvatska i Slovenija: Cene su premašile 2,10 evra po litru, što je izazvalo proteste prevoznika i poljoprivrednika. Bosna i Hercegovina i Crna Gora: Zbog manjih federalnih rezervi, cene variraju na dnevnom nivou, a na pojedinim pumpama u Sarajevu i Podgorici dizel se prodaje i po 4,20 KM / 2,15 EUR. 2. Inflatorni šok i cene hrane Kao što je upozorio Kiril Dmitrijev (šef RDIF), ovaj „inflatorni šok“ tek počinje. Na Balkanu se to vidi kroz: Transportni troškovi: Skuplje gorivo odmah je podiglo cene dostave namirnica. Cene osnovnih životnih namirnica (hleb, mleko, meso) skočile su za 15-20% u poslednjih deset dana. Poljoprivreda: Setva je pod znakom pitanja jer su cene đubriva (čija proizvodnja zavisi od gasa) i plavog dizela postale neodržive za male farmere. 3. Energetska neizvesnost i gas Iako je fokus na nafti, sukob utiče i na tečni prirodni gas (LNG) koji stiže preko terminala na Krku i u Grčkoj. Prekid ruta: Tankeri sa LNG-om iz Katara sada moraju da plove oko Afrike (Rt dobre nade), što produžava put za 15-20 dana i dramatično poskupljuje transport. Okretanje Rusiji: Kao što je primetio Donald Tusk, ovaj haos primorava balkanske zemlje da se ponovo više oslanjaju na ruski gas preko „Turskog toka“, jer su alternativni izvori postali preskupi ili nedostupni. 4. Panika i robne rezerve U pojedinim delovima regiona (Severna Makedonija, delovi BiH) zabeležene su gužve na pumpama i u supermarketima. Građani, poučeni ranijim krizama, prave zalihe goriva u kanisterima, što je u nekim državama već zakonski zabranjeno radi sprečavanja nestašica. 5. Reakcije vlada Vlade u regionu razmatraju sledeće mere: Privremeno ukidanje akciza na gorivo. Uvođenje par-nepar sistema vožnje (kao krajnja mera ukoliko se uvoz potpuno obustavi). Subvencije za javni prevoz kako bi se smanjila potrošnja privatnih vozila. Prognoza: Ako se operacije u Iranu nastave i ako dođe do trajnog oštećenja rafinerija u Saudijskoj Arabiji ili UAE, analitičari predviđaju da bi cena goriva na Balkanu mogla dostići psihološku granicu od 3 evra po litru do kraja marta. Post navigation Rusija i Kina Pogođeni radari američkog sistema THAAD u više zemalja Bliskog istoka