Vlada Ruske Federacije potvrdila je uvođenje privremene zabrane izvoza benzina, koja stupa na snagu 1. aprila 2026. godine i predviđeno je da traje do 31. jula 2026. godine. Ova mera dolazi kao direktan odgovor na rastuće cene na domaćim pumpama i potrebu da se osiguraju dovoljne količine goriva za ključne sektore privrede tokom prolećnih i letnjih meseci. Glavni razlozi za uvođenje zabrane Odluka o obustavi izvoza nije došla iznenada, već je rezultat kombinacije unutrašnjih i spoljnih pritisaka na ruski energetski sektor: Sezonska potražnja i poljoprivreda: Period od aprila do jula ključan je za ruski agrarni sektor zbog prolećne setve. Povećana potrošnja goriva u poljoprivredi, uz tradicionalni skok turističkih putovanja automobilima tokom leta, stvara ogroman pritisak na domaće zalihe. Remont rafinerija: Veliki broj ruskih rafinerija nafte planira redovne tehničke remonte upravo u ovom kvartalu. Smanjen proizvodni kapacitet tokom održavanja postrojenja primorava državu da zadrži proizvedeno gorivo unutar granica. Napadi na infrastrukturu: Tokom prethodnih meseci, ruska energetska postrojenja bila su meta učestalih napada dronovima, što je dovelo do privremenih prekida u radu pojedinih rafinerija. Vlada želi da predupredi bilo kakvu mogućnost nestašice koja bi mogla nastati usled ovakvih vanrednih događaja. Kontrola inflacije: Cene benzina na berzama u Rusiji pokazale su trend rasta od kraja februara. Kako bi se izbeglo nezadovoljstvo građana i dalji skok inflacije, Moskva koristi izvoznu kočnicu kao najefikasniji alat za obaranje cena. Ko je izuzet iz zabrane? Kao i kod sličnih mera u prošlosti, zabrana nije apsolutna. Izvoz će i dalje biti dozvoljen: Zemljama članicama Evroazijske ekonomske unije (EAEU) (Belorusija, Kazahstan, Jermenija, Kirgistan). Državama sa kojima Rusija ima direktne međuvladine sporazume (npr. Mongolija i Uzbekistan). U okviru humanitarne pomoći i međunarodnog tranzita. Posledice po svetsko tržište i Srbiju Iako Rusija nije najveći svetski izvoznik benzina (mnogo je značajnija u izvozu sirove nafte i dizela), svako povlačenje velikog igrača sa tržišta izaziva nervozu. Globalne cene: Očekuje se da će cene benzina na evropskim berzama blago porasti, jer će kupci koji su se oslanjali na ruske derivate morati da potraže alternativu na Bliskom istoku ili u SAD. Uticaj na Srbiju: Srbija većinu svojih derivata proizvodi u domaćoj rafineriji u Pančevu (NIS), koja koristi rusku naftu dopremljenu Jadranskim naftovodom (JANAF), ali ne uvozi direktno gotov benzin iz Rusije u velikim količinama. Ipak, pošto se cene goriva kod nas formiraju prema kotacijama na berzi u Đenovi (MED), indirektni skok cena na globalnom nivou mogao bi se osetiti i na srpskim pumpama kroz blago poskupljenje u aprilu i maju. Zaključak Zabrana izvoza benzina od 1. aprila do 31. jula jasno pokazuje da je Rusija spremna da žrtvuje devizne prihode od prodaje energenata kako bi održala socijalni mir i stabilnost domaće ekonomije. Za ostatak sveta, ovo je još jedan podsetnik na to koliko je energetsko tržište osetljivo na političke i infrastrukturne promene u Rusiji. Post navigation Rezervna država Stanje na svetskim berzama (27. mart 2026.)