Ovaj softver, koji je razvila izraelska firma NSO Group, nije običan virus, već precizno digitalno oružje dizajnirano za potpunu infiltraciju u pametne telefone bez znanja korisnika. 1. Mehanizam napada: Nevidljivi ulaz Najveća snaga Pegasusa leži u takozvanim “zero-click” (nula klikova) napadima. Bez interakcije: Za razliku od tradicionalnih metoda gde korisnik mora da klikne na zaraženi link, Pegasus može inficirati telefon putem obične poruke na WhatsApp-u ili iMessage-u koju korisnik uopšte ne mora da otvori. Eksploatacija ranjivosti: Koristi propuste u operativnim sistemima (poput iOS-a i Androida) koji još uvek nisu poznati proizvođačima (“zero-day vulnerabilities”). Prikrivanje tragova: Softver je dizajniran da troši minimalno baterije i podataka kako bi ostao neprimećen, a poseduje i mehanizam za samouništenje ako oseti da je pod istragom ili da je otkriven na uređaju. 2. Mogućnosti: “Špijun u džepu” Kada se jednom instalira, Pegasus preuzima potpunu kontrolu nad uređajem, pretvarajući ga u alat za nadzor koji radi 24/7. Operator može: Prisluškivati razgovore: Uključujući i one putem enkriptovanih aplikacija kao što su Signal i Telegram. Aktivirati kameru i mikrofon: Daljinski snimati video i audio zapise iz okruženja žrtve. Pristupiti svim podacima: Čitati mejlove, SMS poruke, pregledati fotografije, video snimke i istoriju pretrage na internetu. Pratiti lokaciju: Precizno locirati korisnika u realnom vremenu putem GPS-a. 3. “Projekat Pegasus” i globalne kontroverze Istraga iz 2021. godine, koju su sproveli Amnesty International i konzorcijum novinara, otkrila je šokantne razmere zloupotrebe ovog softvera: Mete: Na listi od preko 50.000 potencijalno ciljanih brojeva telefona našli su se predsednici država (poput Emanuela Makrona), više od 180 novinara, aktivisti za ljudska prava i opozicioni lideri. Klijenti: Utvrđeno je da su klijenti NSO Group brojne vlade širom sveta koje su koristile alat za suzbijanje političkog neslaganja, a ne isključivo za borbu protiv terorizma, kako kompanija tvrdi. Povezanost sa zločinima: Pegasus je dovođen u vezu sa nadzorom ljudi bliskih saudijskom novinaru Džamalu Kašogiju pre njegovog ubistva. 4. Pravni epilog i zaštita Zloupotreba Pegasusa izazvala je ozbiljne reakcije u tehnološkom svetu: Tužbe i sankcije: Kompanije Apple i Meta (WhatsApp) podnele su tužbe protiv NSO Group. U maju 2025, sud u SAD naložio je NSO-u da plati milionsku odštetu Meti zbog hakovanja korisnika. Detekcija: Iako je detekcija teška, Amnesty International je razvio alat Mobile Verification Toolkit (MVT) koji pomaže digitalnim forenzičarima da pronađu tragove infekcije. Danas Pegasus ostaje simbol debate o granici između nacionalne bezbednosti i prava na privatnost, dokazi o njegovom prisustvu zabeleženi su i u zemljama regiona, uključujući Srbiju, gde su mete bili predstavnici civilnog društva. Post navigation Solana Seeker NIST ažurira uputstva za DNS bezbednost prvi put nakon više od decenije