U Rusiji postoji nekoliko značajnih Linux operativnih sistema koji se razvijaju decenijama, a njihova primena je naglo porasla usled politike “zamene uvoza” i težnje ka digitalnom suverenitetu. Najvažniji ruski Linux sistemi su: 1. Astra Linux Ovo je trenutno najpoznatiji ruski OS, baziran na Debianu. Namena: Razvijen je prvenstveno za državne institucije, vojsku i bezbednosne službe. Specifičnost: Poseduje sopstveno grafičko okruženje Fly i jedinstven sistem zaštite podataka sa tri nivoa bezbednosti (Orel, Voronjež i Smolensk). Status: Sertifikovan je od strane ruskih bezbednosnih agencija (FSTEC) za rad sa strogo poverljivim podacima. 2. ALT Linux Jedan od najstarijih i najstabilnijih projekata, koji se razvija još od 2001. godine. Sopstveno stablo: Za razliku od mnogih koji su puki derivati, ALT Linux koristi sopstveno nezavisno stablo paketa pod nazivom Sisyphus. Verzije: Postoje varijante za škole, servere, radne stanice, pa čak i verzija za mobilne uređaje (Alt Mobile). 3. ROSA Linux Zasnovan na nekadašnjoj Mandrivi, ovaj sistem se fokusira na vizuelnu dopadljivost i jednostavnost korišćenja. Korisničko iskustvo: Smatra se jednim od najlakših ruskih Linuxa za prelazak sa Windowsa zbog poznatog interfejsa. ROSA Fresh: Verzija namenjena kućnim korisnicima i entuzijastima. 4. RED OS (Red Soft) Sistem baziran na RPM paketima (slično Fedori i Red Hat-u). Kompatibilnost: Dizajniran je da bude maksimalno kompatibilan sa širokim spektrom ruskog softvera za poslovanje i elektronski potpis. Primena: Masovno se uvodi u ruska ministarstva i državne korporacije. 5. Aurora OS (ranije Sailfish Mobile OS RUS) Iako nije klasičan desktop Linux, Aurora je ključni ruski mobilni operativni sistem baziran na Linux jezgru. Koristi se na tabletima i telefonima u državnoj upravi za bezbednu komunikaciju. Glavni razlog za njihovo korišćenje u Rusiji je, slično kao i u Francuskoj, želja za digitalnom nezavisnošću od američkih kompanija poput Microsofta i Google-a, uz striktnu kontrolu bezbednosti koda. Post navigation Francuski digitalni “Au Revoir”: Kako je Linux postao stub državnog suvereniteta Digitalni suverenitet: Evropa okreće leđa tehnološkim gigantima u korist Linuxa