Odnosi između Turske i Izraela, koji su već mesecima na najnižoj tački u modernoj istoriji, dobili su novu, dramatičnu dimenziju nakon serije objava na društvenoj mreži X (bivši Tviter). Glavni akteri ovog puta nisu bili samo diplomate, već i kontroverzni nalog „Mossad Commentary“, koji se u turskim bezbednosnim krugovima smatra nezvaničnim kanalom izraelske obaveštajne službe. 1. Povod: Erdoganova najava intervencije Sve je počelo zapaljivim govorom turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana u njegovom rodnom gradu Rizeu. Tokom govora o izraelskim vojnim operacijama u Gazi, Erdogan je izgovorio reči koje su odjeknule svetom: „Moramo biti veoma jaki kako Izrael ne bi mogao da radi ove smešne stvari Palestini. Baš kao što smo ušli u Nagorno-Karabah, baš kao što smo ušli u Libiju, možda ćemo isto učiniti i njima [Izraelu]. Nema razloga da to ne uradimo.“ Ova izjava, kojom se prvi put direktno implicira mogućnost turske vojne intervencije protiv Izraela, izazvala je trenutnu reakciju Tel Aviva. 2. Odgovor sa mreže X: „Mossad Commentary“ Ubrzo nakon Erdoganovog govora, oglasio se nalog pod nazivom „Mossad Commentary“. Iako zvanični Izrael ima svoje verifikovane kanale, ovaj nalog je poznat po tome što objavljuje poluzvanične informacije, upozorenja i psihološke poruke koje se poklapaju sa interesima izraelskih službi. U objavi na engleskom jeziku, uz direktno citiranje Erdoganovih pretnji, navedeno je:„Svaki lider koji je govorio na takav način – izgubio je.“ Ono što je ovu poruku učinilo posebno oštrom jeste podsećanje na sudbine lidera koji su u prošlosti pretili Izraelu ili zapadnim interesima. Uz poruku su se često pojavljivale reference (ili slike u povezanim objavama) na Sadama Huseina i Moamera Gadafija. Poruka je bila jasna: ko god pokuša vojni pohod na Izrael, završava tragično. 3. Diplomatki rat: Poređenje sa Hitlerom i Sadamom Sukob se sa društvenih mreža brzo preselio u zvanične kabinete. Izraelski ministar spoljnih poslova, Izrael Kac, direktno je odgovorio Erdoganu na mreži X, objavivši fotografiju turskog predsednika pored Sadama Huseina uz tekst: „Erdogan ide stopama Sadama Huseina i preti napadom na Izrael. Neka se samo seti šta se tamo desilo i kako se to završilo.“ Tursko Ministarstvo spoljnih poslova uzvratilo je podjednako oštro, uporedivši izraelskog premijera Benjamina Netanjahua sa nacističkim liderom: „Kao što je došao kraj genocidnom Hitleru, tako će doći i kraj genocidnom Netanjahuu. Čovečanstvo će stati uz Palestince. Nećete nas uništiti.“ 4. Zašto je nalog „Mossad Commentary“ bitan? Turski mediji, poput provladinog lista Yeni Şafak, posvetili su veliki prostor analizi ovog naloga. Oni tvrde da to nije običan “trol” profil, već alat za psihološko ratovanje. Turski analitičari smatraju da Izrael koristi ovakve kanale da bi poslao poruke koje zvanična diplomatija ne može da izgovori, zadržavajući pri tome mogućnost „uvidne demantibilnosti“ (plausible deniability). 5. Zaključak i posledice Ovaj incident pokazuje da se moderni ratovi vode na dva fronta: na terenu i u digitalnom prostoru. Dok Erdogan koristi retoriku vojne moći da učvrsti svoju poziciju lidera islamskog sveta, Izrael koristi istorijske traume i sudbine bivših diktatora kao sredstvo odvraćanja. Eskalacija je dovela do toga da su odnosi Turske i Izraela sada u stanju „hladnog rata“, gde je svaka razmena poruka na društvenim mrežama potencijalna varnica za prekid svih preostalih diplomatskih veza. Post navigation London je zvanično potvrdio raspoređivanje nuklearne podmornice klase Astute, pod nazivom HMS Anson (S123), u vode Arapskog mora. Dan sećanja na žrtve NATO agresije – 27 godina kasnije