Poslednjih meseci intenzivirale su se rasprave između predstavnika udruženja veterana i nadležnog Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Povod za to je težnja da se ispravne određeni nedostaci postojećeg zakonskog rešenja koji, prema rečima samih boraca, postavljaju prestroge uslove za ostvarivanje prava na tzv. borački dodatak (odnosno mesečno novčano primanje).

Šta predviđa aktuelni zakon, a šta traže udruženja?

Prema trenutno važećem Zakonu, pravo na mesečno novčano primanje uslovljeno je nizom faktora koji uključuju:

Starosnu granicu (uslov određenih godina života za neradne borce).

Imovinski cenzus (posedovanje nekretnina, zemljišta ili drugih prihoda koji prelaze zakonom zacrtani prag).

Službeni status (nezaposlenost ili nemogućnost rada).

Srž nove inicijative: Inicijativa koju su pokrenula pojedina udruženja, a koja je naišla na široku podršku boračke populacije, predlaže potpuno ukidanje ovih ograničenja. Cilj je da jedini uslov za dobijanje mesečnog dodatka bude pravosnažno rešenje o priznatom statusu borca ili posedovanje boračke legitimacije.

Prema ovom predlogu, pravo na dodatak od, na primer, 12.000 dinara mesečno (sa tendencijom godišnjeg usklađivanja/rasta) imali bi svi registrovani borci, bez obzira na to da li su:

U stalnom radnom odnosu i ostvaruju visoke ili niske zarade.

Penzioneri (sa bilo kojim iznosom penzije).

Vlasnici nepokretnosti (kuća, stanova, imanja).

Finansijski i demografski okvir: Realizacija u praksi

Prema zvaničnim podacima Ministarstva, broj registrovanih boraca sa uredno rešenim statusom kreće se oko 92.000 do preko 100.000 građana, sa tendencijom rasta kako se sve veći broj veterana odlučuje da prođe kroz proces sertifikacije.

Ako uzmemo u obzir brojku od oko 92.000 boraca i predloženi fiksni iznos, dolazimo do sledeće računice:

Mesečni trošak = 92.000 x 12.000 RSD = 1.104.000.000 RSD

Na godišnjem nivou, to bi zahtevalo izdvajanje od preko 13,2 milijarde dinara (oko 112 miliona evra) iz budžeta Republike Srbije, i to pod uslovom da se broj registrovanih boraca ne poveća.

Stav nadležnih institucija i izazovi

Provere iz više izvora unutar resornog ministarstva i skupštinskih odbora ukazuju na sledeće činjenice:

Pozitivan trend i podrška: Država kontinuirano naglašava da je cilj poboljšanje položaja veterana. Uvedena je boračka spomenica, kartice pogodnosti, a država podržava sve inicijative koje vode ka većem stepenu socijalne sigurnosti onih koji su branili zemlju.

Budžetska ograničenja: Uvođenje linearnog davanja bez ikakvih cenzusa (imovinskih i prihodnih) predstavlja ogroman fiskalni teret. Ministarstvo finansija prilikom svake izmene zakona insistira na socijalnoj pravednosti – da pomoć prvenstveno ide onima koji su materijalno najugroženiji.

Procedura izmena zakona: Da bi ovaj predlog postao stvarnost, potrebno je da prođe javnu raspravu, dobije saglasnost Ministarstva finansija, prođe Vladine odbore i na kraju bude usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Društveni značaj i podrška inicijativi

Udruženja boraca širom zemlje ističu da bi ovakva izmena zakona imala ogroman moralni i materijalni značaj. Borački dodatak se u mnogim evropskim zemljama ne tretira kao socijalna pomoć (koja zavisi od imetka), već kao nacionalno priznanje i zahvalnost države za doprinos u odbrani suvereniteta.

Ukidanjem administrativnih prepreka i socijalnih cenzusa, država bi poslala jasnu poruku da ceni svakog borca podjednako, bez obzira na njegov trenutni ekonomski status.

S obzirom na to da je inicijativa tek u fazi predloga i ozbiljnih zagovaranja od strane boračkih organizacija, predstoji period pregovora sa državnim vrhom kako bi se pronašao održiv model koji će zadovoljiti opravdane zahteve veterana, a istovremeno biti fiskalno izvodljiv za budžet Srbije.редлога и озбиљних заговарања од стране борачких организација, предстоји период преговора са државним врхом како би се пронашао одржив модел који ће задовољити оправдане захтеве ветерана, а истовремено бити фискално изводљив за буџет Србије.

Leave a Reply