GEOPOLITIČKA KRIZA U HORMUŠKOM TJESNACU: KONTRAIDIKTORNE TVRDNJE IRANA I SAD-A UGROŽAVAJU KRHKI MIROVNI SPORAZUM

Uvod: Nova eskalacija na ključnom svjetskom plovnom putu

Globalna energetska sigurnost i krhki diplomatski napori na Bliskom istoku ponovo su se našli na ivici ambisa nakon što je centralna vojna komanda Islamske Republike Iran objavila da je ponovo potpuno zatvorila Hormuški tjesnac – jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport nafte i gasa. Prema navodima službenog Teherana, ova odluka predstavlja direktan odgovor na kontinuirane vojne udare Izraela u južnom Libanu, koje Iran karakteriše kao flagrantno kršenje nedavno potpisanog Memoranduma o razumijevanju (MoU) sa Sjedinjenim Američkim Državama.

S druge strane, Washington i Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) oštro su demantovali ove tvrdnje. Američki zvaničnici insistiraju na tome da je pomorski saobraćaj kroz tjesnac potpuno operativan, optužujući Teheran za plasiranje dezinformacija i pokušaj sabotaže diplomatskih pregovora koji bi trebali početi u Švicarskoj. Kontradiktorne informacije koje dolaze iz dva suprotstavljena tabora unijele su paniku na globalna finansijska i energetska tržišta, dodatno komplikujući ionako eksplozivnu situaciju u regiji.

Pozadina sukoba i Memorandum o razumijevanju

Da bi se razumjela trenutna kriza, potrebno je osvrnuti se na događaje koji su prethodili ovoj eskalaciji. Nakon više od stotinu dana razornog sukoba koji je započeo krajem februara 2026. godine, a koji je uključivao direktne vojne udare između Izraela, SAD-a i Irana, te uvođenje američke pomorske blokade iranskih luka od 13. aprila, dvije strane su sredinom juna uspjele postići privremeni diplomatski proboj.

Uz intenzivno posredovanje Pakistana i Katara, Washington i Teheran su potpisali Memorandum o razumijevanju (MoU) u 14 tačaka. Ključni elementi ovog sporazuma uključivali su:

Produženje primirja: Dogovoreno je produženje primirja na dodatnih 60 dana.

Ublažavanje blokade: Sjedinjene Američke Države su se obavezale na postepeno ukidanje pomorske blokade iranskih luka.

Otvaranje Hormuškog tjesnaca: Iran se obavezao na postepeno i potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca za komercijalni saobraćaj, nakon što ga je blokirao u ranim fazama rata.

Pokretanje širih pregovora: Tokom 60 dana primirja, strane su trebale u Švicarskoj otpočeti pregovore o trajnom rješavanju sukoba i statusu iranskog nuklearnog programa.

Međutim, sporazum je od samog početka bio opterećen dubokim nepovjerenjem, a prva klauzula, koja je nalagala hitan i trajan prekid vojnih operacija na svim frontovima – uključujući i libanski front između Izraela i Hezbolaha – postala je glavna tačka spoticanja.

Iranska perspektiva: Optužbe za kršenje “prve klauzule”

U zvaničnom saopštenju koje je prenijela iranska državna televizija Press TV, Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) objavio je da se Hormuški tjesnac zatvara za sve komercijalne brodove do daljnjeg. Iranska vojna komanda navodi da je ovaj radikalni korak iznuđen “jasnim i eksplicitnim kršenjem obaveza od strane Sjedinjenih Američkih Država i cionističkog režima”.

Iran optužuje Washington da nije uspio, ili nije želio, obuzdati vojne operacije Izraela u južnom Libanu. Prema iranskom tumačenju, nastavak izraelskih vazdušnih i kopnenih udara na položaje Hezbolaha predstavlja direktno kršenje prve tačke Memoranduma o razumijevanju. Zvanični Teheran je obavijestio libansku militantnu grupu da tjesnac neće biti otvoren sve dok Izrael javno i nedvosmisleno ne proglasi sveobuhvatni prekid vatre i ne povuče svoje snage sa suverene teritorije Libana.

Mornarica IRGC-a izdala je i dramatično upozorenje svim međunarodnim plovilima: “Apsolutno se suzdržite od bilo kakvog kretanja u Hormuškom tjesnacu. Ne prilazite ovoj zoni, jer će u suprotnom vaša sigurnost biti ozbiljno ugrožena.” Iranski zvaničnici su ovaj potez nazvali “prvim korakom odgovora na neprijateljsko iznevjeravanje povjerenja”, najavljujući još oštrije mjere ukoliko se napadi na Liban ne obustave.

Odgovor SAD-a: Demanti i stabilizacija plovnog puta

Odgovor iz Washingtona stigao je gotovo trenutno, s ciljem da se smiri panika na tržištima nafte. Američka Centralna komanda (CENTCOM) i visoki zvaničnici administracije predsjednika Donalda Trumpa kategorički su odbacili tvrdnje o zatvaranju tjesnaca.

Američki potpredsjednik J. D. Vance izjavio je za Fox News da ne postoje nikakvi dokazi na terenu koji potkrepljuju iranske tvrdnje. Prema riječima potpredsjednika, komercijalni saobraćaj se odvija normalno, a SAD su samo u prethodnom danu zabilježile tranzit preko 16 miliona barela nafte kroz tjesnac. Vance je izrazio uvjerenje da će 14-tačkovni sporazum iz Washingtona opstati, uprkos očiglednim tenzijama.

Glasnogovornik CENTCOM-a, kapetan bojnog broda Tim Hawkins, bio je još direktniji u izjavi za medije: “Iran ne kontroliše Hormuški tjesnac. Saobraćaj i dalje teče, a američke snage aktivno prate situaciju kako bi osigurale da tako i ostane.” Prema podacima koje je objavio CENTCOM, najmanje 55 komercijalnih brodova uspješno je obavilo tranzit kroz ovaj međunarodni plovni put u posljednja 24 sata, prenoseći više od 17 miliona barela sirove nafte bez ikakvih incidenata.

Američki vojni analitičari sugerišu da bi iranske aktivnosti na terenu mogle biti pogrešno interpretirane ili namjerno preuveličane u propagandne svrhe. Postoje indicije da iranska mornarica zapravo vrši preusmjeravanje pojedinih brodova kako bi izbjegli zone u kojima se nalaze zaostale morske mine iz ranijih faza sukoba, što Teheran koristi kao političku polugu za vršenje pritiska na Washington prije početka pregovora.

Krvavi bilans u Libanu: Sukob unutar primirja

Dok se diplomatski i verbalni rat vodi na relaciji Washington–Teheran, situacija na terenu u Libanu svjedoči o potpunom kolapsu proklamovanog prekida vatre. Izraelske odbrambene snage (IDF) izvele su masovne talase vazdušnih udara na južni Liban, ciljajući sela Qannarit, Sohmor, Shehour i Barish.

Prema podacima libanskog Ministarstva zdravlja, samo u posljednjih 48 sati u ovim napadima poginulo je najmanje 83 ljudi, uključujući značajan broj civila, žena i djece. U selu Barish, cijela jedna porodica – roditelji i dvoje djece – stradala je kada je projektil direktno pogodio njihovu kuću. Ovim najnovijim žrtvama, ukupan broj poginulih u aktuelnom sukobu između Izraela i Hezbolaha premašio je mračnu cifru od 4.000 ljudi.

Hezbolah je saopštio da ostaje posvećen dogovorenom okviru primirja, ali je optužio Izrael za konstantne provokacije i pokušaje teritorijalnog širenja okupacione zone. Tokom noći, grupa je ispalila preko 50 projektila na položaje IDF-a u južnom Libanu, usmrtivši pet izraelskih vojnika u posljednja dva dana.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da će Izrael nastaviti da djeluje “isključivo odbrambeno”, ali je naglasio da će izraelske trupe ostati u takozvanoj “sigurnosnoj zoni” u južnom Libanu onoliko dugo koliko je potrebno da se osigura bezbjednost sjevernih izraelskih zajednica. Iz vojnih izvora u Tel Avivu potvrđeno je da su primili instrukcije o “prekidu vatre”, ali zadržavaju pravo na proaktivne udare ukoliko procijene da Hezbolah vrši pregrupisavanje snaga.

Diplomatija u Švicarskoj: Pregovori pod sjenom rata

Uprkos dramatičnoj eskalaciji i kontradiktornim tvrdnjama o Hormuškom tjesnacu, diplomatski kanali nisu u potpunosti zatvoreni. Obje strane su potvrdile da će poslati svoje delegacije u Švicarsku (u ljetovalište Bürgenstock i Ženevu), gdje bi u nedjelju trebali početi ključni tehnički pregovori o implementaciji Memoranduma o razumijevanju.

Američku delegaciju predvode specijalni izaslanik predsjednika Trumpa Steve Witkoff i njegov zet i bivši viši savjetnik Bijele kuće Jared Kushner, koji su već stigli na tlo Švicarske kako bi pripremili teren za razgovore. S iranske strane, delegaciju predvodi visoki pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf, a u timu se nalaze i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, guverner Centralne banke Irana, te zamjenik ministra za naftu. Prisustvo ekonomskih zvaničnika jasno ukazuje na to da su za Iran ključna pitanja odmrzavanje finansijskih sredstava i ukidanje sankcija na izvoz energenata.

Katarski i pakistanski posrednici ulažu nadljudske napore kako bi održali pregovore na pravom kolosijeku. Prema neimenovanim diplomatskim izvorima, planirano je da SAD i Katar u ranoj fazi pregovora odobre preusmjeravanje početnih 6 milijardi dolara iranskih sredstava kao podsticaj Teheranu da trajno drži tjesnac otvorenim. Međutim, analitičari upozoravaju da će pregovori u Švicarskoj imati vrlo mali izgled za uspjeh ukoliko se borbe u Libanu hitno ne zaustave.

Ekonomski implikacije: Strah od globalnog energetskog šoka

Hormuški tjesnac predstavlja najosjetljiviju tačku globalne ekonomije. Kroz ovaj uski prolaz između Omana i Irana prolazi približno jedna petina ukupne svjetske potrošnje sirove nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG). Svaki, pa i najmanji nagovještaj blokade, izaziva trenutne potrese na berzama.

Za administraciju Donalda Trumpa, stabilizacija ovog plovnog puta je od apsolutnog prioriteta. Američka javnost se već mjesecima suočava sa fluktuacijama cijena goriva, a smirivanje energetske krize bio je jedan od glavnih Trumpovih predizbornih aduta. Najava Irana da zatvara tjesnac prijeti da ponovo podigne cijene nafte iznad kritičnih granica, što bi moglo izazvati novi talas inflacije na Zapadu. Iz tog razloga, Washington nastoji pod svaku cijenu minimizirati iranske prijetnje i javno demonstrirati da američka mornarica čvrsto kontroliše situaciju.

Zaključak: Održivost sporazuma na staklenim nogama

Trenutna situacija oko Hormuškog tjesnaca savršeno ilustruje složenost modernog bliskoistočnog konflikta u kojem se prepliću vojni sukobi, ekonomske blokade, proksi ratovi i informacioni rat. Dok Iran koristi prijetnju zatvaranjem tjesnaca kao asimetrično oružje za zaštitu svojih saveznika u Libanu i postizanje boljih pregovaračkih pozicija, SAD primjenjuju strategiju vojne dominacije i diplomatskog pritiska kako bi očuvale ekonomske tokove.

Nedjeljni pregovori u Švicarskoj biće lakmus papir za održivost međunarodnog poretka u 2026. godini. Ukoliko Washington ne pronađe način da obuzda izraelske operacije u Libanu, a Teheran ne odustane od radikalne retorike i prijetnji međunarodnoj plovidbi, Memorandum o razumijevanju potpisan prije svega nekoliko dana postaće samo još jedan u nizu propalih mirovnih dokumenata, a regija bi mogla skliznuti u totalni rat sa nesagledivim posljedicama po cijeli svijet.