Prema zvaničnim podacima Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS) za grejnu sezonu 2026/2027, troškovi grejanja značajno variraju u zavisnosti od izabranog energenta, efikasnosti uređaja i aktuelnih tržišnih cena.

Standardna računica AERS-a bazirana je na zagrevanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 m2 na temperaturu od 20°C tokom 16 sati dnevno, u periodu od 180 dana, što zahteva približno 9.000 kWh toplotne energije.

Uporedna tabela troškova grejanja za sezonu 2026/2027

Energent / Način grejanjaProcenjeni troškovi (za 60 m2)Ključni uslovi i napomene
Prirodni gas~59.500 din.Uz efikasne gasne kotlove; cene ostale na stabilnom nivou.
Ogrevno drvo (povoljna varijanta)~60.000 din.Cena drveta oko 7.300 din/$m^3$ uz novije peći (efikasnost oko 65%).
Ugalj81.000 – 102.000 din.Zavisno od vrste uglja (ne obuhvata sirovi lignit iz Kolubare).
Ogrevno drvo (skuplja varijanta)~99.300 din.Cena drveta oko 10.200 din/$m^3$ uz peći niže efikasnosti.
TA peći (isključivo noćna tarifa)~102.700 din.Isključivo korišćenje jeftinije noćne električne energije.
Drvni pelet~113.900 din.Značajan rast troškova u odnosu na prethodne godine (poskupljenje peleta).
TA peći (uz dopunjavanje danju)~142.000 din.Dopunjavanje peći skupljom strujom samo 2 sata dnevno (rast troškova ~40%).
Lož-ulje~167.600 din.Visoki troškovi nabavke fosilnog energenta.
Propan-butan gas~187.000 din.Izuzetno skup vid grejanja na tečni naftni gas.
Direktno grejanje na struju / kotlovi> 250.600 din.Najskuplja opcija (norveški radijatori, TA grejači u vršnoj tarifi, etažni kotlovi).

Detaljna analiza po energentima

1. Prirodni gas i ogrevno drvo (Najpovoljnije opcije)

Prirodni gas se ove sezone pozicionirao na sam vrh po ekonomičnosti sa troškom od oko 59.500 dinara, zahvaljujući stabilnim cenama energenta.

Ogrevno drvo ostaje izuzetno povoljno ukoliko domaćinstva uspevaju da nabave sirovinu po nižim cenama (oko 7.300 din/m3) i poseduju novije, efikasnije peći. Ipak, uz skuplje drvo (10.200 din/m3) i starija ložišta, troškovi skaču na 99.300 dinara, čime gubi prednost nad gasom.

2. Drvni pelet (Značajan skok troškova)

Domaćinstva koja se greju na pelet ove sezone izdvajaju prosečno 113.900 dinara.

U poređenju sa prethodnim godinama, pelet je zabeležio primetan cenovni skok (oko 50% više u odnosu na ranije niže cene), što ga je pomerilo ka sredini lestvice isplativosti. Iako pruža visok komfor u odnosu na klasična drva, finansijska razlika u odnosu na gas i povoljan ugalj postala je znatna.

3. Električna energija (Velike disproporcije)

Troškovi grejanja na struju drastično se razlikuju zavisno od načina korišćenja:

TA peći (samo noćna tarifa): Sa troškom od 102.700 dinara, ovo je ekonomski najisplativiji način korišćenja električne energije, ali zahteva disciplinu u skladištenju toplote isključivo tokom jeftinih sati.

Dopunjavanje danju: Ukoliko se TA peći dopunjuju samo 2 sata dnevno u skupljoj tarifi, trošak raste na 142.000 dinara.

Direktno grejanje (grejna tela, konvektori, električni kotlovi): Predstavlja finansijski najnepovoljniji vid grejanja u Srbiji, sa troškovima koji premašuju 250.600 dinara. Ulazak u crvenu zonu potrošnje električne energije dramatično opterećuje kućni budžet.

Zaključak i preporuke

Izbor najisplativijeg načina grejanja zavisi od tehničkih mogućnosti samog objekta (priključak na gasovod, dimnjak, snaga električnih instalacija) i početnih investicija.

Najbolji odnos komfora i cene ostvaruju domaćinstva sa priključkom na prirodni gas ili ona koja na vreme obezbede kvalitetno ogrevno drvo po povoljnim cenama.

Pelet nudi visoku komfornost loženja, ali zahteva pažljivo planiranje nabavke tokom leta kako bi se izbegli sezonski skokovi cena na stovarištima.

Direktno oslanjanje na struju (bez akumulacije toplote ili toplotnih pumpi) dugoročno je neodrživo i predstavlja najveći udar na finansije domaćinstava.

Leave a Reply