Dok svet tehnologije već godinama posmatra dominaciju američkih korporacija iz Silicijumske doline, iz srca Nemačke dolazi tiha, ali masivna revolucija. Diter Švarc, najbogatiji Nemac i čovek čije se ime decenijama vezivalo isključivo za maloprodajne imperije Lidl i Kaufland, danas kroz svoju grupaciju Schwarz postavlja temelje tehnološkog ekosistema koji bi mogao promeniti pravila igre na evropskom digitalnom tržištu.

Njegova strategija nije samo puko investiranje u trendove, već strateško gradjenje „digitalnog suvereniteta“ Evrope kroz diviziju Schwarz Digits.

Od polica supermarketa do oblaka

Schwarz grupa, sa godišnjim prometom koji premašuje 185 milijardi evra, godinama je bila sinonim za efikasnu logistiku i maloprodaju. Međutim, u digitalnoj eri, rukovodstvo grupe je prepoznalo da oslanjanje na američke „cloud“ provajdere (poput AWS-a, Google Cloud-a ili Azure-a) predstavlja rizik za bezbednost podataka i operativnu nezavisnost.

Tako je nastao Schwarz Digits, IT i digitalna divizija koja je prerasla okvire interne podrške za Lidl i Kaufland. Danas ova kompanija nudi infrastrukturu za oblak (STACKIT), rešenja za sajber sigurnost (kroz akvizicije poput XM Cyber) i napredne sisteme za veštačku inteligenciju.

Investicioni zamajac od 11 milijardi evra

Centralni stub ove transformacije je izgradnja masivnog centra za obradu podataka u Lübbenauu, u pokrajini Brandenburg. Sa investicijom od 11 milijardi evra, ovo nije samo najveće pojedinačno ulaganje u istoriji Schwarz grupe, već i jedan od najznačajnijih tehnoloških projekata u Nemačkoj.

Cilj ovog centra nije samo skladištenje podataka, već kreiranje infrastrukture koja može podržati procesuiranje masivnih AI modela. Očekuje se da će centar biti opremljen sa do 100.000 grafičkih procesorskih jedinica (GPU), što ga pozicionira kao ključni čvor za evropske kompanije i vladine institucije koje traže sigurnu alternativu stranim tehnološkim rešenjima.

Heilbronn: Evropska Silicijumska dolina?

Dok se infrastruktura gradi u Brandenburgu, intelektualno srce projekta nalazi se u Heilbronnu, rodnom gradu Ditera Švarca. Fondacija Ditera Švarca ulaže stotine miliona evra u Inovacijski park za veštačku inteligenciju (IPAI).

Ovaj kompleks, čije se prve faze završavaju tokom 2027. godine, zamišljen je kao „živa laboratorija“. Plan je da se na 30 hektara povežu vrhunski istraživači, univerziteti i privatni sektor. Ideja je jasna: ne takmičiti se sa Amerikancima direktnim kopiranjem njihovih modela, već kreirati primenjenu, etički odgovornu i „evropski suverenu“ AI tehnologiju koju mogu koristiti industrijski giganti poput Porschea, Audija i vodećih nemačkih banaka.

Zašto je ovo važno?

U svetu u kojem se podaci tretiraju kao „nova nafta“, pitanje gde se ti podaci skladište i ko ima pristup algoritmima koji ih analiziraju postaje pitanje nacionalne bezbednosti.

Digitalna suverenost: Kroz partnerstva poput onog sa holandskim KPN-om ili odbrambenom kompanijom HENSOLDT, Schwarz Digits dokazuje da je spreman da servisira najosetljivije sektore – od državne uprave do vojne industrije.

Nezavisnost od stranih dobavljača: Saradnja sa Googleom na određenim nivoima samo potvrđuje realnost tržišta, ali uz uslov da klijenti, a ne provajderi, zadržavaju punu kontrolu nad ključevima za enkripciju podataka.

Konkurentnost: Iako Schwarz Digits zaostaje za gigantima poput Microsofta ili Amazona, oni imaju ono što Amerikanci često nemaju – duboku integraciju u „realnu ekonomiju“ (proizvodnja, logistika, maloprodaja) gde mogu testirati svoja rešenja u masovnim razmerama pre nego što ih ponude tržištu.

Budućnost evropske tehnologije

Diter Švarc, poznat kao čovek koji izbegava medije i živi izuzetno povučeno, svojom poslovnom filozofijom – dugoročnim ulaganjima bez pritiska berze – menja percepciju Nemačke kao zemlje koja „kasni“ u digitalizaciji.

Da li će Schwarz Digits uspeti da postane „evropski oblak“? Put je dug i prepun izazova, ali sa budžetom od 11 milijardi evra i snažnom podrškom lokalne i savezne države, on je trenutno najozbiljniji evropski igrač koji pokušava da transformiše jednu trgovačku imperiju u tehnološku silu koja ne pita za dozvolu iz Silicijumske doline.

Naredne tri do četiri godine biće ključne. Ukoliko se IPAI kampus u Heilbronnu popuni talentima, a data centar u Brandenburgu postane okosnica za evropske državne podatke, Diter Švarc bi mogao ostati upamćen ne samo kao kralj diskontnih supermarketa, već kao čovek koji je spasio evropsku tehnološku nezavisnost.

Leave a Reply