Svi koji su gradili CIA-in program mučenja ostali su slobodni. Jedini koji je završio iza rešetaka bio je čovek koji je to javno osudio.

Regrutacija i uspon unutar CIA

Džon Kiriakou je stupio u Centralnu obaveštajnu agenciju odmah po završetku postdiplomskih studija na Džordž Vašington Univerzitetu, gde ga je regrutovao psihijatar Džerol Post, koji je nastupao u ulozi profesora. Bio je to početak karijere koja će trajati skoro četrnaest godina i odvesti ga na neka od najosetljivijih mesta na planeti. GW Hatchet

Kiriakou je počeo kao analitičar za Bliski istok specijalizovan za Irak. Potom je premeštен u Bahrein kao ekonomski oficir u američkoj ambasadi, a zatim se vratio kući da radi u Direktoratu za operacije. Nakon finalnog zadatka u inostranstvu kao oficir za kontraterorizam u Grčkoj, napali su ga 11. septembra 2001. na sopstveno tlo, a Kiriakou je unapređen u šefa Kontraterrorističkih operacija u Pakistanu. Qu Chronicle

U tom svojstvu, Kiriakou je vodio jednu od najznačajnijih antiterorističkih akcija u istoriji SAD.

Hvatanje čoveka broj tri Al Kaide

U martu 2002. Kiriakou je predvodio CIA tim u raciji i hvatanju Abu Zubejde, koji je tada smatran trećim po rangu zvaničnikom Al Kaide. Bio je to ogroman operativni uspeh, i Kiriakou je za njega bio nagrađen — premeštajem na poziciju Izvršnog asistenta zamenika direktora CIA za operacije, gde je služio kao glavni Kirijakov brifant predsednika SAD za Irak. IMDbIMDb

Ali iza sjajnih rezultata skrivala se tamna strana. Kiriakou je sedeo sa Abu Zubejdom danima posle hapšenja, ali nije prisustvovao mučenju zatvorenika. Unutar agencije, počelo je širenje dezinformacija: CIA je interno distribuirala lažnu informaciju da je Zubejda bio podvrgnut “waterboardingu” samo jednom i da je kao rezultat “pukao.” Naknadno je otkriveno da je CIA podvrgla Abu Zubejdu waterboardingu 83 puta, i da iz tog mučenja nije proistekla nikakva upotrebljiva obaveštajna informacija. Government Accountability ProjectGovernment Accountability Project

Pored toga, iako su ispitivanja Abu Zubejde bila snimana, CIA je naknadno uništila snimke uprkos sudskom nalogu da ih čuva, tvrdeći da je to urađeno radi zaštite identiteta agenata vidljivih na snimcima. Government Accountability Project

Odbijanje mučenja i napuštanje agencije

Posle napada 11. septembra, CIA je Kirijakuu ponudila obuku u takozvanim “pojačanim tehnikama ispitivanja”, ali je on odbio. Bio je to moralni stav koji će mu se skupo naplatiti. IMDb

Kiriakou je napustio CIA u martu 2004. godine. Nastavio je da radi kao analitičar i konsultant — kao viši istražitelj za Senatski odbor za spoljne poslove i viši obaveštajni savetnik predsednika odbora, senatora Džona Kerija. GW HatchetInstitute for Policy Studies

Intervju koji je promenio sve

Decembra 2007. godine, Kiriakou je napravio korak koji niko pre njega nije učinio.

Kiriakou se pojavio na ABC Njuzu u intervjuu sa Brajanom Rosom, tokom kojeg je postao prvi bivši oficir CIA koji je javno potvrdio da agencija primenjuje waterboarding na pritvorenike i da tu praksu naziva mučenjem. Kirijakov intervju je otkrio da ova praksa nije bila rezultat akcija tek nekolicine odmetnutih agenata, već zvanična politika SAD odobrena na najvišim nivoima vlasti. Government Accountability Project

Kiriakou je rekao ABC Njuzu da CIA muči zatvorenike, da je mučenje zvanična politika SAD, i da je politiku odobrio tadašnji predsednik Džordž Buš. Institute for Policy Studies

Reakcija vlade bila je trenutna. Vlada je odmah posle Kirijakov nastup u medijima pokrenula istragu protiv njega. U roku od dvadeset četiri časa od intervjua 2007. godine, CIA je podnela krivičnu prijavu protiv Kirijakua Ministarstvu pravde, navodeći da je Kiriakou otkrio klasifikovane informacije. Ministarstvo pravde je odbilo ovu i još pet sličnih krivičnih prijava. Ali Kiriakou je već bio obeležen. Izgubio je posao konsultanta i bio podvrgnut poreskoj reviziji tokom nekoliko godina. Kiriakou tvrdi da je njegova supruga, takođe zaposlena u CIA, bila prisiljena da napusti agenciju. Government Accountability ProjectAmericans Who Tell The Truth

Zakon za špijune primenjen na zviždača

Pet godina posle intervjua, federalni tužioci pronašli su način da ga gone.

Jedan novinar Njujork Tajmsa koji je pisao priču o ispitivanjima obratio se Kirijakuu i pitao ga o CIA agentu Djusu Martinezу. Kiriakou je podelio Martinezovu posetnu karticu, koja je identifikovala Martineza kao osobu koja radi u privatnom vladinim kontraktoru poznatom po upletenosti u mučenje. Martinez nije bio tajni agent, a njegovi kontakt podaci i prethodni posao obaveštajnog oficira bili su dostupni javno na internetu. Government Accountability Project

Ipak, Kiriakou je uhapšen u januaru 2012. i optužen za tri tačke špijunaže, iako nikada nije čak ni optužen za špijunažu u korist strane sile. Clusterfuck Nation

Kiriakou je postao šesti zviždač koga je Obamina administracija optužila po Zakonu o špijunaži — zakonu osmišljenom da kažnjava špijune. Taj zakon, donet 1917. tokom Prvog svetskog rata, bio je izvorno namenjen za slučajeve koji uključuju predaju tajni neprijatelju u vreme rata. Simon & Schuster

Kiriakou se izjasnio krivim po jednoj optužbi početkom 2013. i osuđen je na 30 meseci zatvora. Savezna sutkinja Leoni Brinkema rekla je da bi mu dala znatno više vremena kad bi to mogla. ABC NewsCBS News

Mučitelji slobodni, zviždač u zatvoru

Paradoks koji je ovaj slučaj učinio toliko pažnje vrednim nije bio samo u samoj osudi. Bio je u tome ko je bio osuđen, a ko nije.

Kiriakou je bio jedini CIA zaposleni povezan sa programom ispitivanja koji je završio u zatvoru. Nijedna druga osoba povezana sa programom nije bila optužena za krivično delo, pošto je Ministarstvo pravde reklo da su njihove akcije bile zakonski odobrene. ABC News

Bruz Ridel, koji je odbio ponudu da vodi CIA 2009, rekao je Njujork Tajmsu: “Za mene, ironija cele ove stvari je, vrlo jednostavno, da će Kiriakou biti jedini CIA oficir koji ide u zatvor zbog mučenja, iako je javno osudio mučenje. Duboko je ironično pod demokratskim predsednikom koji je okončao mučenje.” Americans Who Tell The Truth

Dok je Kiriakou bio suđen i osuđen, čovek za koga Kiriakou tvrdi da je direktno orkestrirao optužbe — Džon Brenen — krenuo je ka vrhu. Dana kada je Kiriakou osuđen na 30 meseci zatvora, predsednik Obama je zvanično nominovao Džona Brenana za direktora CIA. Brenen je bio visoki zvaničnik CIA tokom godina mučenja u Bušovoj administraciji. Democracy Now!BuzzFeed

Kiriakou opisuje kako je u obimnoj klasifikovanoj dokumentaciji koju je dobio tokom suđenja pronašao memorandum Džona Brenana, upućen ministru pravde Eriku Holderu, koji je tražio da se Kirijakuu stave na teret optužbe za špijunažu. Clusterfuck Nation

Dvadeset tri meseca u Loretu

Kada je Kiriakou bio zatvoren zbog odavanja klasifikovanih informacija, postao je prvi i jedini CIA oficir koji je zatvoren zbog curenja informacija, ili zbog bilo kakve uključenosti u mučenje. WNYC Studios

Kiriakou je odslužio 23 meseca u zatvoru Loreto u Pensilvaniji. Dok je bio u zatvoru, napisao je najmanje 15 “Pisama iz Loreta”, koja je Fajrdog lejk objavio. Govorio je o tome kako je Biro za zatvore označio njega kao “opasnog” zatvorenika zbog prirode njegovog krivičnog dela, o medicinskim hitnim slučajevima koje je video i nezdravoj hrani. Substack

Kiriakou je u zatvoru insistirao na tome da je bio žrtva selektivnog i osvetničkog gonjenja. Tvrdio je da, iako je uradio nešto pogrešno, bio je meta selektivnog i osvetničkog gonjenja. Substack

Nasleđe i značaj

Slučaj Kirijakua nije samo priča jednog čoveka — on je ogledalo pravnog i moralnog sistema koji je stvoren posle 11. septembra 2001.

Kirijakov slučaj se često navodi u debatama o tome kako Ministarstvo pravde tretira curenja informacija, kako zviždači treba da navigiraju klasifikovanim kanalima, i o efekat hlađenja koji gonjenja mogu da imaju na insajdere koji žele da razotkriju nepravilnosti. Factually

Danas, Kiriakou je doživeo obnovu popularnosti na društvenim mrežama, pričajući o svom regrutovanju u agenciju i iskustvu zviždanja na podkastima i intervjuima koji redovno privlače milione pregleda. GW Hatchet

Njegova priča postavlja pitanje koje nije nestalo: kada država počini zlodjelo, a neko unutar nje to otkrije javnosti — ko je zapravo kriminalac?

Džon Kiriakou je autor knjige “The Reluctant Spy: My Secret Life in the CIA’s War on Terror” i danas piše nedeljnu kolumnu za Institute for Policy Studies.

Leave a Reply