Primena veštačke inteligencije (AI) u Srbiji više nije futuristička ideja već svakodnevna praksa koja prožima ključne državne i privatne sektore. Srbija se, prema međunarodnim istraživanjima, svrstava u 20% zemalja sveta najspremnijih za AI, što potvrđuje i usvojena Strategija razvoja veštačke inteligencije (2025–2030). U nastavku je detaljan pregled gde se AI koristi, ko njome upravlja i kakav uticaj to ima na građane. Gde i kako se AI koristi u Srbiji (Primeri i Službe) 1. Javna uprava i eUprava Država koristi AI za automatizaciju servisa kako bi smanjila birokratiju. Služba/Lice: Kancelarija za IT i eUpravu, na čelu sa direktorom Mihailom Jovanovićem, ključna je institucija koja implementira AI u državni aparat. Primeri: AI asistent na Portalu eUprava: Korisnicima omogućava automatsko zakazivanje termina i bržu navigaciju kroz administrativne zahteve. Nacionalna platforma za AI: Država je obezbedila superkompjuter u Državnom data centru u Kragujevcu koji besplatno koriste naučno-tehnološki parkovi i startapi za razvoj novih rešenja. 2. Zdravstveni sistem AI u zdravstvu služi kao podrška lekarima u dijagnostici i personalizaciji terapija. Služba/Lice: Udruženje za primenu veštačke inteligencije u zdravstvu, koje vodi dr Ognjen Gudelj, promoviše integraciju AI u srpske klinike. Primeri: Radiologija i kardiologija: Algoritmi pomažu lekarima (npr. klinički farmakolog prof. dr Janko Samardžić ) da brže analiziraju snimke i preciznije odrede doze lekova. Genomika: AI se koristi u analizi genetskih podataka za rano otkrivanje retkih bolesti. 3. Bezbednost i pravosuđe Ova oblast je najosetljivija zbog potencijalnog zadiranja u privatnost građana. Služba: Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i obaveštajne službe (BIA) koriste AI za prediktivnu policiju i obradu velikih baza podataka. Primeri: Prediktivna policija: Korišćenje algoritama za predviđanje lokacija gde se statistički najčešće dešavaju krivična dela radi efikasnijeg rasporeda patrola. Analiza lica i dokumenata: Napredni sistemi za proveru identiteta i otkrivanje falsifikovanih dokumenata na granicama i u istragama organizovanog kriminala. Uticaj na građane Primena AI donosi značajne prednosti, ali i ozbiljne rizike koji direktno pogađaju prava pojedinca. Pozitivan uticaj (Benefiti) Efikasnije usluge: Građani brže dolaze do dokumenata i termina bez čekanja u redovima zahvaljujući pametnim asistentima. Bolja zdravstvena zaštita: AI omogućava brže otkrivanje bolesti u ranoj fazi, što direktno povećava šanse za izlečenje. Ekonomska modernizacija: Razvoj domaćih AI startapa kroz podršku Fonda za inovacionu delatnost otvara nova, visokoplaćena radna mesta u IT sektoru. Negativan uticaj (Rizici i pretnje) Gubitak privatnosti: Nevladine organizacije poput Amnesty International-a upozoravaju na rizik od prekomernog nadzora putem AI tehnologija bez adekvatne sudske kontrole. Automatizovana diskriminacija: Ako algoritmi u pravosuđu ili policiji koriste pristrasne podatke, mogu doneti nepravedne odluke ili “označiti” nevine građane kao rizične. Opasnost od “Deepfake” manipulacija: Zloupotreba AI za kreiranje lažnih vesti i snimaka može direktno uticati na javno mnjenje i izborne procese u Srbiji. Tržište rada: Procene su da će AI najbrže zameniti administrativne poslove i unosa podataka, što može dovesti do privremene nezaposlenosti u određenim sektorima dok se radna snaga ne prilagodi. Zaključak: Srbija se nalazi u fazi intenzivne AI transformacije. Dok institucije poput Saveta za veštačku inteligenciju i Instituta za AI rade na razvoju rešenja, civilni sektor apeluje na hitno donošenje Zakona o veštačkoj inteligenciji kako bi se osiguralo da tehnologija ostane u službi, a ne protiv građana. Post navigation Status digitalnih usluga (Trenutno stanje) Kako prepoznati kada AI greši?