Uvod i regulatorni okvir Donošenjem Uredbe o geografskim zonama za sisteme bespilotnih vazduhoplova („Službeni glasnik RS“, br. 69/2026), Vlada Republike Srbije postavila je sveobuhvatan i strogo definisan pravni okvir za upotrebu dronova na teritoriji države. Ova uredba, koja je doneta 23. jula 2026. godine, a čija primena počinje 29. oktobra 2026. godine, predstavlja ključni korak u modernizaciji civilnog vazduhoplovstva, uspostavljanju sistemske bezbednosti i usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije i Evropske agencije za bezbednost letenja (EASA). Nagli rast komercijalne i rekreativne upotrebe bespilotnih letelica (UAS – Unmanned Aircraft Systems) doneo je višestruke ekonomske i tehnološke pogodnosti, ali i ozbiljne izazove u pogledu bezbednosti vazdušnog saobraćaja, zaštite kritične infrastrukture, privatnosti građana i nacionalne bezbednosti. Nova pravila detaljno normiraju u kojim delovima vazdušnog prostora je letenje slobodno, gde je ograničeno uz posebne uslove, a gde je u potpunosti zabranjeno. 1. Arhitektura geografskih zona i klasifikacija vazdušnog prostora Centralni mehanizam nove uredbe jeste uvođenje i digitalizacija geografskih zona za sisteme bespilotnih vazduhoplova. U skladu sa savremenim evropskim praksama, vazdušni prostor se u odnosu na operacije dronova deli na osnovu nivoa rizika. Klasifikacija zona i digitalni prikaz Za potrebe informisanja i zaštite operatera u realnom vremenu, uredba predviđa obavezno korišćenje zvanične mobilne aplikacije i digitalnih platformi pod nadzorom Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije (DCV). Slobodna zona za letenje: Podrazumeva vazdušni prostor do visine od 120 metara od površine tla, pod uslovom da se ne nalazi unutar unapred definisanih restriktivnih ili zabranjenih zona i da ne podleže posebnim privremenim ograničenjima (NOTAM poruke). Restriktivne zone (označene narandžastom bojom): Područja u kojima su letovi dozvoljeni samo uz ispunjenje specifičnih tehničkih i operativnih uslova, prethodno pribavljena odobrenja ili odobrenu alokaciju vazdušnog prostora. Zabranjene zone (označene crvenom bojom): Delovi vazdušnog prostora u kojima su operacije bespilotnih letelica strogo zabranjene radi zaštite vitalnih državnih, vojnih, bezbednosnih ili infrastrukturnih interesa, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim zakonom. Operacije iznad 120 metara visine Za sve letove čija je visina planirana iznad 120 metara, otvorena kategorija letenja prestaje da važi. Operater je dužan da pre početka operacije izvrši alokaciju vazdušnog prostora i pribavi operativno odobrenje Direktorata civilnog vazduhoplovstva, uz obavezno poštovanje procedura operatera sistema kontrole letenja (SMATSA). 2. Detaljan pregled prostornih ograničenja i zaštitnih pojaseva Uredba utvrđuje precizne metričke uslove i zaštitne pojaseve u odnosu na ključne objekte, infrastrukturu i granice. +———————————————————————————+ | PREGLED ZAŠTITNIH POJASEVA | +—————————————–+—————————————+ | Kategorija objekta / zone | Minimalna bezbednosna udaljenost | +—————————————–+—————————————+ | Državna granica | 300 m od граничне линије | | Vojska, MUP, BIA (objekti) | 500 m horizontalno | | Vojno-policijski poligoni | 1.000 m horizontalno | | Jedinice na terenu (van objekata) | 500 m oko pozicije jedinice | | Skupština, Vlada, Predsedništvo | 500 m horizontalno | | Ministarstva, sudovi, ambasade, zatvori | 150 m horizontalno | | Glavni aerodromi (6 navedenih) | 3 km od ivice osnovne staze | | Ostali aerodromi i helidromi | 1,5 km od ivice osnovne staze | | Auto-putevi (A1/A2 kategorija) | Min. 20 m visine (bez zadržavanja) | | Industrijski i energetski objekti | 100 m (standardno) / 500 m (opasne m.)| | Stambeni i stambeno-poslovni objekti | 15 m horizontalno / 50 m vertikalno | +—————————————–+—————————————+ 1. Državna granica Zabrana: Zabranjeni su letovi u pojasu od 300 metara od granične linije Republike Srbije. Izuzetak: Let je moguć isključivo uz odobrenje DCV-a, prethodnu saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i obavezno korišćenje drona opremljenog aktivnim sistemom za daljinsku identifikaciju (Remote ID). 2. Objekti odbrane i bezbednosti Vojni i policijski objekti: Zabranjeno je letenje iznad ili na udaljenosti manjoj od 500 metara od objekata i kompleksa koje koriste Ministarstvo odbrane, Vojska Srbije, MUP i Bezbednosno-informativna agencija (BIA). Poligoni za obuku: Zaštitna zona oko vojnih i policijskih poligona iznosi 1.000 metara. Jedinice u pokretu/terenu: Zabranjen je let u krugu od 500 metara od jedinica Vojske ili policije koje izvršavaju zadatke van matičnih objekata. 3. Najviši državni organi i diplomatsko-konzularna predstavništva 500 metara zaštitne zone: Narodna skupština RS, Vlada RS, Generalni sekretarijat predsednika Republike. 150 metara zaštitne zone: Ministarstva, sudovi, javna tužilaštva, strane ambasade, konzulati, međunarodne organizacije i kazneno-popravne ustanove. 4. Aerodromi i helidromi Unutar samih granica komplekse aerodroma i helidroma letovi su zabranjeni bez odobrenja operatera aerodroma i operativnog odobrenja DCV-a. Glavni aerodromi (3 km zaštite): Za aerodrome „Nikola Tesla“ (Beograd), „Konstantin Veliki“ (Niš), „Morava“ (Kraljevo), „Ponikve“ (Užice), „Batajnica“ i „Vršac“, zabranjena zona se prostire 3 kilometra od svake ivice osnovne poletno-sletne staze. Ostali aerodromi i helidromi: Zaštitni pojas iznosi 1,5 kilometara. 5. Saobraćajna i komunalna infrastruktura Auto-putevi: Prelet je dozvoljen u otvorenoj kategoriji (A1/A2) pod uslovom da se let odvija na visini od najmanje 20 metara iznad kolovoza, da pilot održava stalan vizuelni kontakt (VLOS) i da se ne izvode manevri zadržavanja (lebdenja) iznad saobraćajnica. Ostali putevi i pruge: Zabranjeno je lebdenje i dužinsko preletanje trasa u pojasu od 20 metara sa obe strane saobraćajnice, osim kada nema saobraćaja motornih vozila. 6. Industrija, energetika i opasne materije Opšti industrijski i elektroenergetski objekti: Zabranjeni letovi iznad i na udaljenosti manjoj od 100 metara. Objekti sa opasnim/toksičnim materijama: Ako se u objektu proizvode, skladište ili koriste eksplozivne, toksične ili zapaljive materije, zaštitna distanca se povećava na 500 metara (osim uz pisanu saglasnost vlasnika/korisnika objekta). 7. Privatnost i stambeni objekti Radi zaštite privatnosti i bezbednosti građana u urbanim sredinama: Zabranjeni su letovi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 15 metara od stambenih i stambeno-poslovnih zgrada i porodičnih kuća. Zabranjen je let na visini manjoj od 50 metра iznad tih objekata, osim uz saglasnost vlasnika ili stanara. 3. Tehnološki standardi: Daljinska identifikacija (Remote ID) i Geo-awareness Jedan od najvažnijih tehničkih uslova koje nova uredba nameće jeste primena sistemâ za aktivnu daljinsku identifikaciju (Direct Remote ID) i sistemâ za svest o geografskom prostoru (Geo-awareness). +———————————————————————————–+ | ARHITEKTURA U-SPACE I GEO-AWARENESS SISTEMA | +———————————————————————————–+ | | | [ Satelitski GNSS ] —-> ( Pozicija / Visina Drona ) | | | | | v | | [ Dron / BVD ] ——–> [ Direktni Remote ID Broadcast ] (Bluetooth/Wi-Fi) | | | | | | | +—> Slaganje sa Geo-zonskom bazom podataka | | v (U-Space / Mobilna aplikacija DCV) | | [ Pilot / Stanica ] <————————————————————+ | Upozorenje na narandžastu / crvenu zonu | +———————————————————————————–+ Šta je Remote ID? Aktivni Remote ID omogućava da bespilotna letelica tokom celog leta emituje podatke putem radio-signala (Wi-Fi ili Bluetooth): Jedinstveni identifikacioni broj operatera i drona (serijski broj). Trenutnu geografsku lokaciju, visinu i brzinu drona. Lokaciju pilota ili tačku poletanja (Home Location). Vremensku oznaku (Timestamp). Ovaj sistem omogućava organima reda (MUP, Vojska, DCV) da u realnom vremenu identifikuju operatera letelice koja leti u blizini restriktivnih ili zabranjenih zona. Geo-awareness (Svest o geografskim zonama) Sistem Geo-awareness automatski ucitava podatke o geografskim zonama u sam softver drona. Kada se letelica približi crvenoj ili narandžastoj zoni, sistem upozorava pilota, a u naprednijim verzijama može i automatski sprečiti ulazak drona u zabranjeni vazdušni prostor (autonomno zaustavljanje ili preusmeravanje). 4. Harmonizacija sa pravom Evropske unije i EASA standardima Donošenje ove uredbe direktno je povezano sa obavezama koje je Republika Srbija preuzela u okviru Multilateralnog sporazuma o uspostavljanju Evropske zajedničke vazduhoplovne oblasti (ECAA Agreement). Usklađenost sa EU regulativama Nacionalni okvir Srbije prati strukturu postavljenitu sa dva ključna pravna akta Evropske unije: Uredba Komisije (EU) 2019/947 o pravilima i postupcima za rad bespilotnih vazduhoplova. Član 15 (UAS Geographic Zones): Daje pravo država članicama (i potpisnicama ECAA) da definišu geografske zone radi bezbednosti, zaštite privatnosti, životne sredine i nacionalne sigurnosti. Srpska uredba je direktna primena ovog člana u nacionalnom pravu. Kategorizacija operacija: Podela na Open (Otvorenu), Specific (Posebnu) i Certified (Sertifikovanu) kategoriju. Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/945 o sistemima bespilotnih vazduhoplova i operaterima iz trećih zemalja. Propisuje CE označavanje drona (klase C0, C1, C2, C3, C4, C5, C6) i tehničke zahteve za Remote ID i Geo-awareness sisteme. Integracija u U-space koncepciju EU ubrzano razvija U-space – digitalni ekosistem namenjen upravljanju gustim saobraćajem dronova u niskim slojevima vazdušnog prostora (Uredbe Komisije EU 2021/664, 2021/665, 2021/666). Obaveza Srbije da uvede digitalni registar i ažurnu aplikaciju za geografske zone predstavlja preduslov za punu integraciju u evropski U-space sistem. 5. Praktični saveti za operatere dronova u Srbiji Kako bi izbegli visoke novčane kazne, zaplenu opreme ili krivičnu odgovornost, operateri dronova u Srbiji moraju primenjivati sledeći protokol pre svakog poletanja: Registracija operatera: Proveriti da li je dron i operater uredno registrovan kod Direktorata civilnog vazduhoplovstva RS (za sve dronove teže od 249 grama ili dronove opremljene kamerom koji nisu igračke). Provera geografske zone: Pre svakog leta pokrenuti zvaničnu mobilnu aplikaciju DCV-a i uveriti se da mesto leta nije u crvenoj (zabranjenoj) ili narandžastoj (restriktivnoj) zoni. Visinska i prostorna ograničenja: Održavati visinu ispod 120 metara i visinski kontakt (VLOS), osigurati distanca od 15 m od zgrada i 50 m iznad krovova. Ishođenje saglasnosti za snimanje iz vazduha: Podseća se da je na teritoriji RS za snimanje iz vazduha i dalje neophodno postupati u skladu sa uredbama koje regulišu snimanje teritorije RS (saglasnost Ministarstva odbrane). Transponder i Remote ID: Ukoliko se let izvodi u blizini graničnog pojasa ili posebnih objekata, proveriti ispravnost emitovanja signala daljinske identifikacije. 6. Zaključak Nova Uredba o geografskim zonama za sisteme bespilotnih vazduhoplova predstavlja prekretnicu u uređenju srpskog neba. Jasno definisana pravila, precizne metričke zone i uvođenje modernih digitalnih tehnologija poput Remote ID-a i mobilnih geo-aplikacija povećavaju bezbednost civilnog vazduhoplovstva i štite vitalne državne objekte, dok ujedno operaterima pružaju pravnu sigurnost i transparentne uslove za rad. Usklađivanjem sa standardima EU i EASA, Srbija potvrđuje svoju opredeljenost za izgradnju savremenog, bezbednog i evropski integrisanog vazduhoplovnog sistema. Izvori i pravna referentna lista (Compliance with EU & Serbian Law) Članak je izrađen na osnovu analize zvaničnih pravnih akata i javno dostupnih izvora Republike Srbije i Evropske unije: I Primarni pravni akti Republike Srbije Uredba o geografskim zonama za sisteme bespilotnih vazduhoplova, „Službeni glasnik RS“, br. 69/2026 od 24. jula 2026. godine (Stupa na snagu i primenjuje se od 29. oktobra 2026. godine). Zakon o vazdušnom saobraćaju, „Službeni glasnik RS“, br. 73/2010, 57/2011, 93/2012, 45/2015, 66/2015 – dr. zakon, 83/2018 i 9/2020. Pravilnik o bespilotnim vazduhoplovima, „Službeni glasnik RS“, br. 1/2020 (Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije). Zakon o odbrani i Zakon o Vojsci Srbije (odredbe o zaštiti vojnih objekata i pojaseva bezbednosti). II Primarni pravni akti i standardi Evropske unije (EU / EASA) Commission Implementing Regulation (EU) 2019/947 of 24 May 2019 on the rules and procedures for the operation of unmanned aircraft (posebno Član 15 – UAS Geographic Zones). Commission Delegated Regulation (EU) 2019/945 of 12 March 2019 on unmanned aircraft systems and on third-country operators of unmanned aircraft systems. Commission Implementing Regulation (EU) 2021/664 of 22 April 2021 on a regulatory framework for the U-space. EASA Easy Access Rules for Unmanned Aircraft Systems (Regulations (EU) 2019/947 and 2019/945), European Union Aviation Safety Agency. III Zvanični izvori i medijski izveštaji RT Balkan – „Nova pravila za dronove u Srbiji: Gde će biti zabranjeni letovi bespilotnih letelica“ (12. avgust 2026) – [https://rt.rs/srbija-i-balkan/195385-letovi-srbija-zabrana/](https://rt.rs/srbija-i-balkan/195385-letovi-srbija-zabrana/) Paragraf Lex – Službeni glasnik RS br. 69/2026 i pravni tumač propisa – [https://www.paragraf.rs](https://www.paragraf.rs) Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije (DCV) – Zvanični portal i vazduhoplovne publikacije (AIP Srbija / SMATSA d.o.o.) – [https://www.cad.gov.rs](https://www.cad.gov.rs) Post navigation Globalni energetski preokret: Kako je Kina nadmašila SAD, EU i Indiju zajedno Kriza Autonomije i Sumrak Prava na Popravku: Kako su Moderni Automobili Postali Digitalni Kavezi na Točkovima