U modernom dobu, granica između nacionalne bezbednosti i masovnog nadzora postaje sve tanja. U američkoj saveznoj državi Teksas, „Operacija Lone Star“ (Operation Lone Star) postala je poligon za testiranje jedne od najnaprednijih tehnologija za praćenje na svetu. Kroz ulaganja vredna milijarde dolara, teksaške vlasti su implementirale sisteme koji omogućavaju policiji da prati kretanje građana u realnom vremenu, često bez sudskog naloga, koristeći alate razvijene od strane bivših operativaca izraelskih obaveštajnih službi. Tangles: „Svevideće oko“ iz Izraela Centralni alat u ovom tehnološkom arsenalu je platforma Tangles, koju je razvila izraelska kompanija Cobwebs Technologies. Iako se tehnologija reklamira kao alat za „obaveštajni rad otvorenog koda“ (OSINT), njena primena prevazilazi konvencionalno istraživanje podataka. Kako funkcioniše: Tangles „struže“ (scrape) ogromne količine podataka sa otvorenog, dubokog i „mračnog“ interneta (dark web), integrišući informacije sa društvenih mreža, aplikacija i različitih baza podataka. WebLoc – Geofencing u realnom vremenu: Najmoćniji modul ovog softvera, nazvan WebLoc, omogućava korisnicima da definišu „virtuelnu ogradu“ (geofence) na mapi bilo koje lokacije. Svi mobilni uređaji koji uđu u taj prostor bivaju evidentirani, a njihovo kretanje se može pratiti. Vlasti tvrde da ovim sistemom ne prate „imenovane osobe“, već identifikacione brojeve uređaja (AdID) u oglašivačkom ekosistemu, te stoga smatraju da ne krše privatnost. Međutim, stručnjaci za digitalnu privatnost upozoravaju da je veoma lako povezati anonimni ID uređaja sa stvarnim identitetom čim se uređaj „poveže“ sa kućom ili radnim mestom vlasnika. Pravna „rupa“: Kupovina podataka umesto sudskog naloga Četvrti amandman Ustava SAD štiti građane od nerazumnih pretresa i zaplena, a Vrhovni sud SAD je u više navrata potvrdio da država mora imati sudski nalog da bi pristupila istoriji lokacije telefona. Teksas i druge američke agencije koriste „posrednike podataka“ (data brokers) kako bi zaobišle ovu ustavnu obavezu. Zaobilaženje Ustava: Umesto da od suda traže nalog za pristup podacima od telekomunikacionih operatera, policijske agencije jednostavno kupuju te iste podatke od privatnih kompanija (posrednika). Šta kupuju: Ovi podaci sadrže preciznu istoriju lokacije, podatke o vezama, posećivanim sajtovima, pa čak i medicinske podatke. Pravni status: Budući da su podaci „javno dostupni“ na tržištu, vlasti argumentuju da njihova kupovina ne predstavlja „pretres“ u pravnom smislu, što stvara opasan presedan gde država ima neograničen pristup privatnom životu građana sve dok ga „kupi“, a ne „traži“. Cellebrite: Digitalna forenzika u džepu Dok Tangles prati ljude dok se kreću gradom, Cellebrite tehnologija služi za „otključavanje“ digitalnog sadržaja direktno sa zaplenjenih uređaja. Ovi uređaji su postali standardna oprema u policijskim stanicama širom SAD. Sveobuhvatna ekstrakcija: Cellebrite može izvući tekstualne poruke (uključujući izbrisane), istoriju poziva, fotografije, GPS podatke, pa čak i podatke iz zaštićenih aplikacija poput WhatsApp-a ili Signala. Etičke dileme: Kritičari ističu da se ovakva moć lako zloupotrebljava, pretvarajući pametni telefon – koji je produžetak ljudske svesti i privatnosti – u „elektronskog svedoka“ protiv vlasnika, često bez adekvatnog nadzora. Zaključak: Cena bezbednosti Korišćenje izraelske tehnologije u Teksasu ukazuje na širi globalni trend: države koriste tehnološke inovacije kako bi proširile svoje ovlašćenje izvan granica koje je postavila tradicionalna demokratija. Dok zagovornici ovakvih sistema ističu efikasnost u borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija, protivnici upozoravaju na opasnost od stvaranja „nadzornog društva“ u kojem niko nije u potpunosti zaštićen od „inquisitivnih očiju“ države. U odsustvu jasne federalne regulative koja bi zatvorila „rupu posrednika podataka“, tehnologija će nastaviti da diktira uslove pod kojima građani uživaju (ili gube) svoja ustavna prava. Post navigation Diplomatsko usijanje: Moskva optužila Berlin za direktnu umešanost u napade na rusku infrastrukturu Geopolitička analiza: Sletanje ruskog komandnog vazduhoplova u Teheran (jul 2026.)