Sredinom juna 2026. godine, globalna tehnološka i politička scena uzdrmana je novim, do sada najozbiljnijim optužbama u okviru takozvanog „rata čipova“. Prema izveštajima svetskih medija, predvođenih agencijom Bloomberg, administracija Sjedinjenih Američkih Država zvanično je izrazila duboku zabrinutost i sumnju da je najvažnija mašina za proizvodnju najnaprednijih mikročipova na svetu – sistem za ekstremnu ultravioletnu litografiju (EUV) holandske kompanije ASML – uprkos rigoroznim višegodišnjim sankcijama i embargu, našla svoj put do Narodne Republike Kine.

Ova vest predstavlja tektonski poremećaj u geopolitičkim odnosima. Godinama unatoč napetostima, Vašington i njegovi saveznici u Briselu i Tokiju polazili su od premise da je Kina uspešno odsečena od najsofisticiranijih proizvodnih procesa, jer je kompanija ASML jedini proizvođač ove opreme na svetu. Eventualno prisustvo funkcionalnog EUV sistema na kineskom tlu značilo bi kolaps zapadnog režima kontrole izvoza i radikalno ubrzanje kineskih vojnih i tehnoloških kapaciteta u domenu veštačke inteligencije (AI) i superračunara.

1. Pozadina krize: Sastanci iza zatvorenih vrata i diplomatski pritisak

Inicijativa je potekla direktno iz vrha američke administracije. Američki ministar trgovine, Hauard Lutnik (Howard Lutnick), održao je seriju hitnih sastanaka iza zatvorenih vrata sa najvišim rukovodstvom kompanije ASML. Tokom ovih razgovora, Lutnikov tim je Holanđanima preneo obaveštajne podatke i sumnje da se jedna od njihovih strogo čuvanih mašina najviše klase nalazi unutar granica Kine.

Reakcija unutar ASML-a opisana je kao prelazak u „krizni režim“. Kompanija je odmah reagovala izradom i distribuiranjem internog lobističkog dokumenta u Vašingtonu pod jasnim naslovom: „Nema indikacija o bilo kakvom ASML EUV sistemu u Kini“ (No indication of any ASML EUV System in China).

Ipak, tenzije ne popuštaju. Dok zvanično Ministarstvo trgovine SAD odbija da javno komentariše detalje istrage, nekoliko visokih američkih zvaničnika izjavilo je za medije da Vašington poseduje dokaze o tome da je ASML, svesno ili nesvesno, isporučio Kini opremu direktno povezanu sa EUV sistemima, uključujući i specijalizovane podsisteme koji se koriste za transport i skladištenje ovih masivnih mašina.

2. Zašto je ASML EUV mašina „Sveti gral“ moderne tehnologije?

Da bi se razumele razmere ovog skandala, potrebno je shvatiti šta ASML-ovi EUV (Extreme Ultraviolet) skeneri zapravo predstavljaju. To nisu obični fabrički pogoni, već najkompleksniji uređaji koje je čovečanstvo ikada konstruisalo.

Monopol i kompleksnost: ASML, sa sedištem u Veldhovenu u Holandiji, drži stopostotni monopol na tržištu EUV mašina. Jedna mašina veličine je školskog autobusa, teži preko 180 tona i sastoji se od više od 100.000 pojedinačnih, visokospecijalizovanih komponenti koje dolaze od hiljada globalnih dobavljača (poput nemačke optike Zeiss).

Tehnološki proces: EUV mašina koristi svetlost ekstremno kratke talasne dužine (svega 13,5 nanometara) kako bi projektovala minijaturne, nanometarske dizajne elektronskih kola na silikonske vafere. Ova svetlost se dobija unutar same mašine tako što se laserskim impulsima bombarduju kapljice rastopljenog kalaja brzinom od 50.000 puta u sekundi, pretvarajući ih u plazmu koja emituje željene fotone.

Krajnji proizvod: Bez ove tehnologije nemoguće je masovno i ekonomski isplativo proizvoditi najnovije generacije čipova (od 5, 3 i 2 nanometra) koji pokreću procesore kompanija kao što su Nvidia, Apple i AMD, a koji su ključni za obučavanje velikih AI modela i upravljanje naprednim vojnim sistemima.

Sjedinjene Države su još 2019. godine, tokom prve administracije Donalda Trampa, izvršile pritisak na holandsku vladu da blokira izdavanje izvoznih dozvola za Kinu kada je reč o EUV tehnologiji. Od tada, Kina je mogla legalno da kupuje samo starije DUV (Deep Ultraviolet) sisteme, koji koriste stariju tehnologiju i teže postižu napredne nanometarske procese.

3. Strategija odbrane ASML-a: Dokazivanje negativa

Izvršni direktor ASML-a, Kristof Fuke (Christophe Fouquet), i portparoli kompanije kategorički su odbacili američke tvrdnje, ističući da su te glasine „netačne, neosnovane i štetne po reputaciju firme“. Odbrana ASML-a zasniva se na nekoliko ključnih tehničkih i logističkih argumenata:

Stopostotna sledljivost: ASML tvrdi da tačno zna gde se nalazi svaka mašina koju su ikada proizveli. Prema njihovom internom izveštaju, u svetu trenutno radi tačno 314 EUV sistema, dok je 26 sistema zvanično povučeno iz upotrebe. Kompanija naglašava da nijedan od ovih sistema geografski nije lociran u Kini.

Nemoguća autonomija: Čak i ako bi neko uspeo da fizički prokrijumčari 180 tona opreme podeljene u tri transportna aviona Boeing 747, mašina ne može raditi sama. Za njeno pokretanje, kalibraciju i svakodnevno održavanje potreban je stalan tim ASML-ovih inženjera i stalni priliv originalnih rezervnih delova. Kina, prema tvrdnjama kompanije, nema resurse niti kadar da samostalno upravlja ovim sistemom.

Stroga usklađenost sa propisima: ASML ističe da se u potpunosti pridržava zakona Holandije i SAD. Štaviše, od 2024. godine pravila su dodatno pooštrena, pa su Holanđani uveli obavezne licence čak i za servisiranje i slanje rezervnih delova za ranije prodate, starije DUV mašine koje se već nalaze u kineskim fabrikama.

4. Šta sumnjiči Vašington? Obaveštajni podaci i “sive zone”

Ako je mašinu tako teško sakriti, zbog čega Vašington rizikuje diplomatski sukob sa Hagom i ekonomski potres na berzama optužujući ASML?

Američki zvaničnici sumnjaju na takozvani „odliv kapilarnog znanja i komponenti“. Prema izvorima iz obaveštajnih krugova, sumnja se da Kina nije kupila sklopljenu, novu mašinu direktno iz fabrike, već da je do nje došla kroz složene mreže posrednika na sekundarnom tržištu ili kroz sklapanje sistema od delova koji su zvanično bili namenjeni za servisiranje u drugim azijskim zemljama.

Druga, još alarmantnija teorija, povezuje ovaj incident sa događajima sa kraja 2025. godine. U decembru 2025. objavljeno je da je kineski konzorcijum predvođen kompanijom Huawei uspeo da konstruiše i pusti u rad funkcionalni prototip sopstvene EUV mašine u strogo čuvanom postrojenju u Šenženu. Taj projekat je u Kini opisan kao ekvivalent projektu „Menhetn“.

Istraga je pokazala da su ključnu ulogu u tom kineskom proboju odigrali bivši inženjeri ASML-a (poput Lin Nana, nekadašnjeg šefa tehnologije svetlosnih izvora u ASML-u, koji je prešao na šangajski institut i registrovao ključne patente). Vašington stoga sumnja da su „oprema za transport“ i „specifični moduli“ o kojima Lutnik govori zapravo poslužili Kini da kompletira svoj domaći prototip ili da reverznim inženjeringom kopira ključne holandske komponente.

5. Ekonomske i geopolitičke posledice

Implikacije ove afere su dalekosežne i mogu redefinisati globalno tržište tehnologije:

Pad vrednosti akcija i pritisak na ASML: Odmah nakon objave Bloombergovog teksta, akcije ASML-a na berzama zabeležile su oštar pad. Tržište prepoznaje rizik: Kina učestvuje sa oko 20% u ukupnim neto prihodima ASML-a za 2025. i 2026. godinu kroz kupovinu starije opreme. Ako SAD uvedu dodatne, unilateralne kaznene mere protiv ASML-a, to bi moglo devastirati prihode ove kompanije.

Pooštravanje američkog zakonodavstva: SAD već mesecima predlažu nove zakone koji bi primorali saveznike da direktno usklade svoje zakone sa Vašingtonom. Ako Holandija ne uspe da ubedi SAD da drži situaciju pod kontrolom, Vašington bi mogao da aktivira takozvano pravilo FDPR (Foreign Direct Product Rule), koje Americi daje pravo da blokira prodaju bilo kog inostranog proizvoda na svetu ukoliko on sadrži makar i minimalan procenat američke tehnologije ili softvera.

Kineski tehnološki suverenitet: Za Peking, ovo je pitanje opstanka. Suočena sa činjenicom da joj je blokiran legalan pristup najnovijim čipovima, Kina troši stotine milijardi dolara kako bi stvorila potpuno nezavisan lanac snabdevanja. Bilo da su tajno nabavili originalnu ASML mašinu, bilo da su izgradili sopstvenu uz pomoć prokrijumčarenih delova, Kina šalje poruku da zapadne sankcije imaju rok trajanja.

Zaključak

Optužbe koje je američki ministar trgovine Hauard Lutnik izneo pred rukovodstvo ASML-a predstavljaju prelomnu tačku u tehnološkom hladnom ratu između SAD i Kine. Ukoliko se dokaže da se makar i delovi operativnog EUV sistema nalaze u Kini, strategija Vašingtona o zadržavanju Kine na nivou starijih tehnologija biće zvanično mrtva.

Sa druge strane, ako se ispostavi da su tvrdnje ASML-a tačne i da su američke sumnje preuveličane ili pomešane sa uspehom kineskog domaćeg prototipa iz 2025. godine, to će pokazati rastuću paranoju Vašingtona i stvoriti dubok jaz između SAD i njihovih evropskih saveznika, koji sve teže podnose ekonomske žrtve koje diktira američka spoljna politika. Jedno je sigurno: bitka za kontrolu nad svetlošću kojom se ispisuje budućnost civilizacije ušla je u svoju najnapetiju fazu.

Leave a Reply